Prije 79 godina, točnije 10. 9. 1942., u Podgori ispod Biokova, osnovana je Partizanska ratna mornarica NOVJ, jedan je od značajnih događaja NOB-a u oslobađanju okupiranih primorskih krajeva i otoka za konačnu pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Toga 10. 9. 1942. je iz bataljuna „Vid Mihaljević“ izdvojen mornarički vod pa je taj dan izabran kao dan formiranja partizanske mornarice NOVJ. Prvih 150 boraca, partizanskih mornara, položilo je zakletvu 23. 1. 1943. Prvi brodovi partizanske mornarice NOVJ bili su leuti „Pionir“, „Partizan“ i „Proleter“, naoružani puškomitraljezima, a prve mornaričke posade bile su sastavljene od podbiokovskih partizana, ribara i težaka. Ideja o formiranju partizanske mornarice potekla je od Velimira Škropika, bivšeg oficira mornarice Kraljevine Jugoslavije sa završenom pomorskom akademijom. On je postao prvi komandant partizanske mornarice. Velimir Škropik poginuo je 1943. godine, a za zasluge u NOB-i i osnivanju partizanske mornarice proglašen je Narodnim herojem Jugoslavije.
Poslije kapitulacije Italije, 8. 9. 1943., Podgora je postala sjedište Primorske flotile, a u oktobru 1943. tamo je bila formirana 26. dalmatinska divizija NOVJ-a.
Od septembra 1942., kada je formiran Primorski vod, do maja 1945., kada se završio pomorski rat na Jadranu, brojno stanje Mornarice NOVJ od nekoliko ribarskih čamaca i dvadesetak ljudi naraslo je na 14.000 ljudi. U toku NOR-a, Mornarica NOVJ imala je u svom sastavu 16 naoružanih brodova, 69 patrolnih čamaca, dvije desantne flotile s 12 desantnih brodova, 11 parobroda i više od 200 motornih jedrenjaka.
Međutim, i gubici Mornarice NOVJ u izvršavanju vrlo obimnih i kompliciranih zadataka, s obzirom na njezine snage, bili su veliki. Izgubljena su ukupno 63 broda. Neprijatelj, u prvom redu njemačka mornarica i avijacija, uništio je 40 brodova, saveznički brodovi i zrakoplovstvo potopili su zabunom 7 brodova, a 16 brodova izgubljeno je zbog raznih udesa na moru.
Nakon rata su spomenik posjećivale sve klase Mornaričke vojne akademije na satu povijesti stvaranja od partizanske ratne mornarice do suvremene JRM. Godine 1962. iznad Podgore podignut je monumentalni spomenik Galebova krila, autorski rad kipara Rajka Radovića, visok preko 20 metara u spomen na sve poginule borce – mornare u toku NOB-a. Spomenik predstavlja galebova krila u letu što obilježava pobjedu nad fašizmom na Jadranskom moru. Lijevo krilo na spomeniku je uspravno, odnosno u letećem položaju, dok je desno savinuto prema dolje nalijevo. Osim što se slavi pobjeda, spomenikom se odaje i počast palima za oslobođenje zemlje, simbol čega je slomljeno krilo. Na platou spomeničkog kompleksa, uz ostalo, čitamo i stih pjesnika Jure Kaštelana: „Stani i slušaj živu legendu slobode koju more govori pod kamenim Biokovom, more neumorno, more duboko”. Spomenik je svečano otkrio predsjednik SFRJ, Josip Broz Tito, 10. 9. 1962. godine, na 12. godinu osnutka Jugoslavenske ratne mornarice.
Vječna slava Titovim mornarima!
