Grupa od 98 članova i simpatizera društava „Josip Broz Tito“ iz Istre, među kojima je bilo i članova SRP-a, obavila je sedmodnevno putovanje kroz Srbiju i Makedoniju od 9. do 16. oktobra. Cilj putovanja bio je obići značajna mjesta iz NOB-a i socijalističke revolucije. Vremenski okvir je planiran da bi 11. oktobra u Prilepu prisustvovali svečanosti povodom Dana ustanka makedonskog naroda, koji se u Makedoniji obilježava na državnoj razini.

Dolaskom u Beograd, prva etapa bila je obilazak Kuće cvijeća i muzeja „25. maj“. U večernjim satima, na programu bilo je druženje s drugovima iz „Yu-centar Tito“ iz Beograda.

Putem od Beograda prema Skopju, zadržali smo se u Nišu i razgledali Ćele-kulu, jedinstveni spomenik hrabrosti i otpora, ali i grozota koje je osvetnički ljudski um sposoban učiniti u nagonu mržnje. Radi se o četverostranoj prizmi u koju su Osmanlije ugradile 952 lubanje srpskih ustanika nakon bitke na Čegru 1809. godine tokom Prvog srpskog ustanka. Bitka je završila kada je vojvoda Stevan Sinđelić. uvidjevši da više ne mogu odolijevati napadima brojčano nadmoćnijeg protivnika. opalio kuburu u skladište baruta i time presudio ostatku svoje vojske, ali i većini tri puta brojnije osmanske vojske, koja je prodrla u šanac.

Sljedeća etapa bio je Prilep, grad u kojemu je započeo ustanak naroda Makedonije 11. oktobra 1941. godine i u kojem je održano protokolarno svečano obilježavanje Dana ustanka na spomen kompleksu Park Revolucije, koji se sastoji od Spomenika „Nepobeđeni“, spomen kosturnice konkavnog oblika s imenima palih boraca, u čiju su unutrašnjost položeni vijenci brojnih delegacija: makedonskih državnih institucija, društava, političkih partija, među kojima i KP Makedonije, inozemnih delegacija, poput našeg Društva iz Istre, antifašista iz primorske Slovenije, „Yu-centra Tito“ iz Srbije i antifašista iz Vojvodine.

Nakon toga, otišli smo u Kruševo, mjesto koje je ušlo u povijest kao prvo oslobođeno područje tijekom Ilindenskog ustanka 1903. godine, koje je proglasilo Kruševsku Republiku koja je imala svoju Skupštinu od jednakomjerno zastupljenih pripadnika triju konfesija s predsjednikom. Republika je nažalost ugašena od nadmoćnih osmanskih snaga 10 dana nakon osnivanja.

Slijedio je odlazak u Bitolu, opjevani grad, nekadašnji glavni grad Makedonije. Danas ga nazivaju i konzulskim gradom. Obišli smo i položili cvijeće na Titovu bistu.

Nakon Bitole slijedio je Ohrid, a nakon Ohrida Kićevo. U Kićevu smo obišli memorijalno zdanje na brdu Kitino Kale, gdje nas je kustos upoznao s njegovim značajem i povijesti kićevskog okruga. Među sahranjenima tu se nalaze i pjesnik Kočo Racin i narodni heroji Mirko Milevski i Ibe Palikuća.

Sljedeća etapa – Skopje. U Skopju smo obišli spomenik Prezidijum ASNOM-a u parku Žene borca. Spomenik je podignut 2012. godine u sklopu projekta „Skopje 2014“ i podsjeća na I. zasjedanje ASNOM-a 2. augusta 1944. godine. Slijedio je odlazak do gimnazije koja nosi ime Josipa Broza Tita i polaganje cvijeća na spomenik Titu u naravnoj veličini, pored gimnazije, podignut 2013. godine, rad kipara Antuna Augustinčića. Nastavni sat o gimnaziji održale su nam direktorica i profesorica povijesti.

Prije prelaska makedonske granice, zaustavljamo se u pograničnom selu Pelince. gdje se nalazi spomen područje ASNOM-a, odnosno spomen-muzej u kojemu je replika prostora u kojem je održano povijesno I. zasjedanje ASNOM-a. Muzej je osnovan 2004. godine. jer je originalno mjesto gdje je održano Antifašističko Sobranie na Narodnoto Osloboduvanje na Makedonija, skraćeno ASNOM. održano 2. augusta 1944. godine, na Ilinden, na području manastira sv. Prohor Pčinjski, koji je nakon uvođenja AVNOJ-evskih granica ostao na teritoriju Srbije. ASNOM je predstavljao vrhovno predstavničko, zakonodavno i izvršno tijelo narodne vlasti u Makedoniji tokom narodne revolucije, a do uspostave nove vlasti.

Nakon prelaska granice, obišli smo područje manastira sv. Prohor Pčinjski, jednog od najstarijih srpskih manastira, gdje je održano spomenuto zasjedanje ASNOM-a. Manastir je proglašen spomenikom velike kulturne vrijednosti i pod zaštitom je države Srbije.

Nastavili smo put prema Vranju. Tu smo s predsjednikom gradskog odbora SUBNOR-a položili vijenac na spomenik Revoluciji. Obilazak smo završili pred spomenikom Čika Mite, spomenik je podignut u čast poginulih boraca u Srpsko-Turskom ratu 1878. godine.

Slijedio je put prema Beogradu. U Beogradu smo posjetili spomen park Jajinci i položili cvijeće. Jajinci su za vrijeme II. svjerskog rata bili stratište na kojemu je strijeljano oko 70.000 zatočenika, dopremanih iz okolnih sabirnih centara Staro sajmište, Topovske Šupe i Banjice. Spomenik žrtvama nalazi se na centralnom mjestu parka, Na vrhu spomenika nalazi se bijeli golub, kao simbol mira.

Na povratku kući, obišli smo spomen područje Sremski front. Bio je to završni radni dio programa puta.

U Pulu smo se vratili u kasnim noćnim satima.

Bio je to do sada najduži pohod na koji su se članovi Društva „Josip Broz Tito“ iz Istre uputili, s najvećim brojem učesnika i najvećim brojem obiđenih mjesta. Obišli smo 17 odredišta i ispunili cilj koji smo planirali.

Put je protekao u dobrom raspoloženju vidjeli smo mnoga mjesta i dobili stručne informacije o tome gdje se i kako stvarala povijest.

Vladimir Kapuralin