KNINSKA OPERACIJA
PONOSNI NA 8. DALMATINSKI KORPUS
Ovih se dana, prije gotovo74 godine, na jugoslavenskom ratištu odigrala jedna od najžešćih i najkrvavijih bitaka u II. svjetskom ratu, poznata pod imenom „Kninska operacija“, koja je trajala od 25. 11. – 5. 12. 1944., a kojom je skršen otpor njemačkog 15. brdskog armijskog korpusa. Bio je to strašan sraz vojski na malom prostoru – 45.000 neprijateljskih snaga (Nijemaca, ustaša i četnika popa Đuijća) nasuprot 32.000 partizanskih boraca pretežno 8. dalmatinskog korpusa, kojeg je vodio komandant general Petar Drapšin. Velikom bitkom konačno su oslobođeni šire područje Dalmacije, djelovi Like i Hercegovine kao i priobalje od fašističkog okupatora i domaćih izdajnika.
Da su borbe bile izuzetno krvave i da se okupator nije imao namjeru lako povući, usprkos kraju rata koji gubi, govore i veliki gubici na obje strane:
8. korpus je imao 1.191 poginulih, 2.439 ranjenih i 126 nestalih boraca,
a 15. njemački korpus s ustašama i četnicima 6.555 poginulih i ranjenih te 4.285 zarobljenih vojnika, što je ukupno 10.850 izbačenih iz stroja.
Ovom operacijom, 8. korpus se pokazao sposobnim tući najelitnije njemačke snage, obilno potpomognute ustaško-četničkima, koje su bile potpuno razbijene i uništene, a njemački generali iznenađeni spretnošću vođenja operacija velikih razmjera partizanskog vodstva. Tako u svom izvještaju o Kninskoj bitci glavni njemački komandant Grupe armija “E” feldmaršal A. von Lohr kaže: “Borbe u rajonu Knina po jačini ljudstva, kao i dobrom rukovođenju od strane neprijatelja, izgubile su karakter vođenja rata protiv bandi. Neprijatelj u neposrednoj borbi se može usporediti s regularnim jedinicama …” Nakon teškog poraza 15. brdski armijski korpus brisan je s popisa jedinica Wehrmachta.
Na području Dalmacije početkom 1943., velikoj njemačkoj vojsci suprotstavljalo se 13 dalmatinskih brigada od kojih su formirane 9., 19., 20. i 26. divizija da bi, naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita od 7. 10. 1943., od njih nastala snažna partizanska formacija – 8. dalmatinski korpus, kasnije proglašen udarnim, s prvim komandantom Vickom Krstulovićem. Imao je ukupno 13.049 boraca, a do kraja rata je narastao na 48.183 boraca. U svom sastavu privremeno je imao, u organizacijskom i operativnom pogledu, i mornaricu NOV Jugoslavije.
Uspješno je djelovao na širem području Dalmacije, Like i Hercegovine te priobalju u borbi s dobro opremljenim njemačkim divizijama te ustaško-domobranskim i četničkim snagama. Početkom 1944. godine, sudjeluje u obrani Visa, a za postignute uspjehe pri oslobađanju Knina i cijele Dalmacije od fašističkih okupatora, kao i šireg područja Mostara, 8. korpus je pohvaljen od Vrhovnog komandanta, maršala Josipa Broza Tita, te ulazi u sastav 4. armije.
Žestoka ofanziva partizanskih jedinica u oslobađanju Dalmacije i sjevera zemlje čiju glavninu čine borci 8. dalmatinskog korpusa započinje naredbom Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita od 7. rujna i smotrom 1. dalmatinske proleterske brigade na Viškoj obali 12. 09. 1944., kada je Tito izgovorio poznato “Tuđe nećemo – svoje ne damo!”
U prvoj fazi, oslobođeni su otoci, prometnice i napose veći gradovi. Tako je već 18. 10. oslobođen Dubrovnik, 22. 10. Makarska, 26. 10. oslobođen je i Split, zatim 03. 11. Šibenik i Trogir kao i sva mjesta dalmatinske zagore, te, konačno, velikom bitkom i Knin 03. 12. 1944.
Ovim velikim pobjedama, ali i velikim žrtvama, dalmatinski partizani dali su značajni doprinos oslobođenju zemlje, vraćanju oduzetih teritorija te ukupnoj pobjedi Antifašističke koalicije, na što su ponosni svi dalmatinski borci i većina žitelja Dalmacije.
Borci, antifašisti i mnogi građani Splita i Dalmacije poručuju da ih nikada neće zaboraviti!
Današnja „demokratska“ Hrvatska duboko vrijeđa sve borce NOB-a kao i žrtve rata patološkim omalovažavanjem, revizijom i negiranjem svih događaja i rezultata narodne borbe u svrhu umanjivanja zločinačke politike i jezive prakse tzv. NDH, što je u direktnoj koliziji s Ustavom i pozitivnim zakonskim propisima. Borci jednako tako doživljavaju kao gnjusnu podvalu tvrdnju da je tzv. domovinski rat nastavak antifašističke borbe, jer su ga vodile snage koje se politički identificiraju s poraženim fašističkim snagama u II. svjetskom ratu, a što potvrđuje preko 3.300 srušenih partizanskih spomenika za koje nitko nije odgovarao pa ni poznati počinitelji, kao i sveopća revizija kroz uklanjanje gotovo svih naziva ulica, trgova, škola, ustanova koji su nosili imena po događajima i ljudima iz perioda NOR-a, zatim diskriminacija boraca NOB-a u njihovim pravima, umanjivanjem njihove mirovine, nekorektni prikazi u udžbenicima povijesti u kojima su kriminalno i uvredljivo prikazani, revidiranje Jasenovačkih žrtava i mnogo drugog još uvijek pokazuje, na sramotu Hrvatske, da su borci NOB-a i dalje građani drugog reda.
Socijalistička radnička partija će u znak zahvalnosti našim borcima i sjećanje na ovaj značajni povijesni događaj položiti cvijeće na partizansku Spomen-kosturnicu na Lovrincu .
Split, 4. 12. 2018.
SRP Gradska organizacija Split
Ranko Adorić