Na današnji dan 1917. godine, u Petrogradu u Rusiji, buknuo je ustanak potlačene radničke klase u savezu s obespravljenim radnim seljaštvom radi svrgavanja vlasti buržoazije i veleposjednika – Velika oktobarska socijalistička revolucija – simbolizirana hicima s krstarice „Aurora“, koja je odbila pucati po revolucionarima, već je svoje topove usmjerila ka Zimskom dvorcu. Iskra revolucije vrlo brzo se rasplamsala u buktinju koja je zahvatila cijelu Rusiju. Boljševici, na čelu s Lenjinom, koji su vodili revoluciju, uspjeli su nakon višegodišnjih krvavih borbi, uz ogromne materijalne i ljudske žrtve, pobijediti unutrašnje kontrarevolucionarne snage, potpomognute blokadom i intervencijom stranih imperijalističkih sila, i uspostaviti socijalističku državu. Ne samo da je nova država iz temelja promijenila društvene odnose u Rusiji, već je postala putokaz i konkretan primjer svim obespravljenima i gladnima u svim dijelovima zemaljske kugle da se može stvoriti pravedno i humanije društvo. Neki od primjera: Spartakovci u Njemačkoj 1918., Bela Kun u Mađarskoj 1918., narodna revolucija u Mongoliji i drugi pokušaji.
Ideje Oktobra tako su vrlo brzo došle na područje Jugoslavije, gdje su ih komunisti, na čelu s Josipom Brozom Titom, i napredna inteligencija s ushićenjem prihvatili. Upornim višegodišnjim radom među radničkom klasom, stvorio se široki front spreman za promjene na iskustvima Oktobra, a u suradnji i pomoći KPSS-a. Prilika se ukazala izbijanjem Drugog svjetskog rata i napadom Sila Osovine na SSSR. Podizanjem ustanka, njegovim uspješnim vođenjem i, u konačnici, pobjedom, jugoslavenski komunisti, partizanski pokret i maršal Tito su za svoje zasluge dobili i međunarodno priznanje. Najveće im je plebiscitarna podrška svih građana iz svih Republika u stvaranju socijalističke države, države radnika i seljaka, onih koji će moći upravljati viškom vrijednosti kojeg sami stvaraju. To je suština socijalizma. To je donijelo blagodat našim narodima.
Slično je i s drugim državama koje su uspostavile pravedni socijalistički sistem. Danas su tu Kina, Vijetnam, Laos, Kuba…
Situacija u svakoj zemlji socijalizma je specifična i treba realno procijeniti odnos snaga, a ne slijepo prenositi tuđa iskustva. Josip Broz Tito: „Put za postignuće tog cilja ne mora niti može biti u svim zemljama isti onakav kakav je obilježen u Velikoj Oktobarskoj revoluciji. Postaviti ovo pitanje dogmatski bilo bi nemarksistički, nedijalektički, ti putovi mogu imati mnogo zajedničkih dodirnih točaka; imaju ih, ali specifični uslovi i karakter unutrašnjeg razvitka u svakoj zemlji opredjeljuje i specifičnost puta za postignuće istinske narodne demokracije.”
Ovaj historijski događaj, koji se pored dva svjetska rata pokazao kao treći najznačajniji u 20. stoljeću, trajno mijenjajući historiju čovječanstva, tek je odškrinuo vrata progresivnim procesima oslobađanja čovjeka od dominacije i terora kapitala. Naime, tada je prvi put ukinuta eksploatacija čovjeka od strane čovjeka, a država je postala instrument svih ljudi u službi zadovoljenja općedruštvenih potreba.
6. 11. 2023.
SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA HRVATSKE