Socijalističku radničku partiju Hrvatske, gradsku organizaciju Split, 16.11. ove godine posjetila je članica Komunističke partije Švedsk, drugarica Alma Kučanin, koja sa svojom obitelji već više od dvije i pol decenije živi u drugom po veličini švedskom gradu, polumilijunskom Göteburgu.
S drugaricom Kučanin razgovor su vodili predsjednik gradske organizacije Split, Ranko Adorić, dipl. ing., potpredsjednik Glavnog odbora SRP-a, politolog doc. dr. Pavle Vukčević, i član Glavnog odbora, Dragutin Duplančić.
U kraćem, veoma srdačnom i zanimljivom razgovoru, dotaknute su neke društveno-političke i ekonomske teme od interesa za obje partije. Drugarica Kučanin je političku scenu Švedske ocijenila u zadnje vrijeme sve dinamičnijom u odnosu na prošla desetljeća ustaljenih i laganih promjena. Švedska je jedna od najbogatijih zemalja svijeta jer nije pretrpjela razaranja u dva svjetska rata; ima jaku industriju, naročito vojnu; uvjerava sve da je neutralna, a nije. Govorilo se dugo o „skandinavskom socijalizmu“, jer su je desetljećima vodili ljevičari. Međutim, najveći razlog naglih promjena izazvan je procesom globalizacije i ulaskom u Evropsku uniju koji ih je okrenuo prema liberalnoj politici kao i iznimno veliki priljev izbjeglica u kratkom vremenu. Sve to je dovelo do teže ekonomske situacije, rasta političkih napetosti i smanjenja socijalnih prava, po kojima je Švedska bila poznata. Veliki broj izbjeglica doveo je do jačanja militanata koji potenciraju porast ksenofobije i netolerancije, što rezultira jačanjem profašističkih pokreta i stranaka koji djeluju sve agresivnije s nacionalističkih pozicija, ulaze u sindikate i druge strukture, pokazuju brzi rast popularnosti – nekad su na izborima dobivali 0,2%, a u zadnje vrijeme oko 20%!
Ljevicu označava kao jaku društvenu snagu koja jača kao rezultat straha od opasnosti rastućeg fašizma i neoliberalizma. Najstarija švedska lijeva stranka je Socijaldemokratska stranka Švedske i jedna je od najvažnijih politička stranka u Švedskoj, osnovana daleke 1888., a od koje se 1917. odvaja komunističko i revolucionarno krilo kao današnja Lijeva stranka, koju neki nazivaju i militantnom ljevicom.
Pavle Vukčević je postavio pitanje koje metode koristi ljevica i koji su prepoznatljivi otpori?
Alma Kučanin napominje da socijaldemokracija, koja je dugo bila na vlasti i stvorila društvo blagostanja, sve više koketira s neoliberalizmom pa i s desnicom, pogotovo otkad je u jednom momentu izgubila vlast. Ocjenjuje ih danas kao blijedo roza, a ne crveno. Ono što je pozitivno je da je porastom fašizma došlo do rasta i jačanja ljevice koja je djelovala snažno i kroz sindikate.
Profašisti nastupaju otvoreno i sve agresivnije masovno ulazeći u najjači sindikat – LO (Švedsku konfederaciju sindikata) u kojem je učlanjeno gotovo 99% radništva.
Komunisti, koji imaju dosta mladih, financirani su od države kao i sve druge stranke. Smatra da bi najbolje odgovaralo snažnije djelovanje KP, mada je dosta opterećena prošlošću. Građani se odlučuju za ljevicu, društvo je podijeljeno. Indikativno je da mladi kao takvi ne razmišljaju o prošlosti. Komunisti i ljevica idu zajedno na izbore, otvoreni su za suradnju dok zelenima više ne vjeruju. Izdaju novine pod nazivom „Proleter“. Lijeva stranka je jaka i trenutno je četvrta politička snaga u zemlji.
Kao posljedica brojnih emigranata, u zadnje vrijeme se stvara novi sloj ljudi i jedan novi pojam – „novi siromašni“ – samo je to daleko od poimanja siromaštva u nas.
Ranko Adorić je upitao kakav je utjecaj crkve na politiku i da li sindikati štite interese radnika?
U Švedskoj je protestantska (luteranska) crkva, naklonjena je ljevici i progresu i nema preveliki utjecaj na politiku kao crkve u ostatku Evrope, dok su katolička, islamska i druge zajednice minorne i zanemarive. Imaju crkveni porez koji nije obavezan, a zadnje vrijeme sve više ljudi izlazi iz crkve.
Sindikalna rukovodstva su najčešće u suradnji s privatnicima i u pravilu staju na stranu poslodavaca. U manjim firmama zabranjen je rad sindikata. Zakon o radu je formalan i neobavezan za poslodavce. LO, kao najjači sindikat, najviše daje glasova desnici jer se neonacisti sve više uvlače u njene redove, a što dovodi do sve većeg osipanja članstva.
Dodala je i da ih iz nekadašnje Jugoslavije ima dosta u Švedskoj, da se srdačno druže, a kao kuriozitet navodi da je veliki broj radnika poznate autoindustrije „Volvo“ iz bivše Jugoslavije.
Ranko Adorić je ukratko informirao gošću s Programskim opredjeljenjima SRP-a, kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, teškim uvjetima rada, a na međunarodnom planu o suradnji s brojnim komunističkim, socijalističkim i progresivnim partijama i pokretima u svijetu.
Nadalje je dogovoreno da se pismom namjere iskaže želja SRP-a za uspostavu prijateljskih odnosa i dugoročne suradnje naših dviju partija po pitanjima od zajedničkog interesa na osnovama proleterskog internacionalizma, uz međusobno uvažavanje vlastitih specifičnosti.
Split, 16. 11. 2017.
SRP – GRADSKA ORGANIZACIJA SPLIT