Okrugli stol: 50-ta godišnjica osnivanja Pokreta nesvrstanih
U organizaciji Koordinacionog odbora komunističkih i radničkih partija sa prostora bivše Jugoslavije u subotu, 8. listopada, u konferencijskoj dvorani hotela Slavija u Beogradu održan je Okrugli stol „Uloga Pokreta nesvrstanih danas“. Okruglom stolu, koji je organiziran povodom 50-e godišnjice osnivanja Pokreta nestvrstanih, čija je osnivačka skupština održana u Beogradu od 1. do 6. rujna 1961. godine, prisustvovali su predstavnici iz svih novonastalih država s jugoslavenskog prostora. Iz Hrvatske su to bili pripadnici Socijalističke radničke partije Hrvatske.
U uvodom izlaganju i raspravi koja je uslijedila ukazano je na osnovne motive za formiranje Pokreta nesvrstanih prije 50 godina, a to su bili smanjenje međublokovske napetosti, čiji je antagonizam tada ulazio u svoj vrhunac i opasnosti od izbijanja ratnih sukoba, povećanje političke uloge vanblokovskih zemalja u borbi za ravnopravnu međunarodnu suradnju, podsticanje ekonomskog razvoja i svestrane međusobne suradnje vanblokovskih zemalja, kao i pružanje podrške nacionalno-oslobodilačkim i antikolonijalnim pokretima u svijetu. Iako Pokret nesvrstanih nije bio idejno homogen, njegova miroljubiva, progresivna i antiimperijalistička uloga je bila značajna i u stalnom porastu, sve do pred kraj 20-tog stoljeća.
Ocjenjeno je da današnje stanje odnosa u svijetu karakteriziraju svjetska ekonomska kriza i njene ekonomske, socijalne, političke i sigurnosne posljedice, koje pogađaju sve veći broj ljudi, sve veća zloupotreba tehnološko-tehničkog razvoja u agresivne i nehumane svrhe, pojačana agresivna i pljačkaška politika imperijalističkih sila prema malim i nerazvijenim zemljama, subverzivna djelatnost i miješanje u unutrašnje poslove suverenih država, organiziranje državnih udara, lokalnih ratova, „baršunastih“ i „narančastih“ kontrarevolucija, sve češće narušavanje svjetskog pravnog poretka i omalovažavanje uloge Ujedinjenih nacija.
Istaknuto je da kapitalizam koji zaokupljen stjecanjem profita, osim što nije u stanju odgovoriti na pitanja iz esencijalne sfere koja tište većinu svjetske populacije, on svojom destrukcijom duboko zadire i u egzistencijalnu sferu. Time borba protiv kapitalizma nije samo emancipatorska borba, već je istovremeno i borba za opstanak čovječanstva.
Imajući u vidu potrebu prevladavanja lošeg stanja u svjetskim odnosima, koji su posljedica kapitalističke destrukcije, Pokret nesvrstanih u svom djelovanju morao što snažnije naglasiti svoju antiimperijalističku orijentaciju.
Zbog sadašnjeg marginalnog statusa u međunarodnim odnosima i sve izvijenijeg daljnjeg gubitka suvereniteta, bilo bi korisno, ma koliko se to danas činilo nerealnim, definirati novu usuglašenu vanjskopolitičku orijentaciju svih država nastalih na jugoslavenskom prostoru, radi jačanja kako međusobne, tako i suradnje sa nesvrstanim zemljama.
Zaključeno je da Pokret nesvrstanih može značajno povećati svoj politički ugled i doprinos u borbi za istinski društveni progres, za očuvanje svjetskog mira, za ravnopravnu međunarodnu suradnju i za opću humanizaciju i demokratizaciju svjetske zajednice samo ako se jasno razgraniči sa neoliberalnim imperijalističkim poretkom, sa svima onima koji pribjegavaju upotrebi sile u cilju nametanja svojih egoističkih, geopolitičkih i ekonomskih interesa.
Kapuralin Vladimir,
Zamjenik predsjednika SRP-a
10. listopada 2011.
srpanj 1956 predsjednik egipta Gamal Abdel Naser, predsjednik FNRJ Josip Broz Tito i premjer Indije Jawaharlal Nehru potpisuju Brionsku deklaraciju