Ideja nezavisnosti i slobode ostaje kao trajna inspiracija

Ove godine navršilo se 50 godina od osnivanja Pokreta nesvrstanih. Bilo je to
veliko buđenje, pretežno podjarmljenih i netom oslobođenih naroda, svjesnih da
prvenstveno nepristajanjem da budu objekt odlučivanja jačih, u čije bi ruke prepustili
vlastitu sudbinu, samo osloncem na vlastite snage i u suradnji sa sebi
ravnima, mogu spriječiti da budu iskorištavani od jačih i snažnijih subjekata,
koji su si prisvojili pravo da odlučuju o slabijima.
Ideja o osnivanju Pokreta nesvrstanih javila se sredinom pedesetih godina prošlog
stoljeća, kao protuteža tadašnjoj blokovskoj podjeli svijeta i mogućnosti da
antagonizam među njima eskalira u oružani sukob, čime je dat realan doprinos
očuvanju mira u svijetu. Osim mirovne uloge, koja je konfrontaciji pretpostavljala
dijalog, toleranciju i miroljubivu koegzistenciju, pokret je odigrao značajnu
ulogu omogućivši i brži privredni razvoj novooslobođenih kolonija i zemalja
u razvoju, primjenom opće sheme preferencijala. Takva praksa umanjivala
je ovisnost tih zemalja od svjetskih hegemona, jačalo njihov suverenitet,
samopouzdanje i ugled u međunarodnim odnosima..
Jubilarna godišnjica osnivanja Pokreta koja je u toku, povod je da se sa opravdanim
ponosom i respektom podsjetimo uloge i doprinosa u to vrijeme zajedničke
države i njenog rukovodstva na čelu sa Josipom Brozom Titom u
realizaciji tog projekta. Da su te zasluge i doprinos bili realni, potvrđuje činjenica
da je Jugoslaviji pripala čast da se na svom teritoriju organizira osnivačku
skupštinu Pokreta. U desetljećima koja su slijedila, članstvo u Pokretu nesvrstanih
omogućilo je Jugoslaviji brz ekonomski razvoj. Preferencijalni ugovori
obuhvaćali su oko 950 pozicija raznih roba, koje smo dobavljali po povoljnijim
uvjetima. Zbog naše istaknute uloge u pokretu, ali i na osnovu natječaja na međunarodnim
tenderima, naša brodograđevna, teška, procesna, građevinska i prehrambena
industrija realizirale su široku lepezu projekata širom svijeta.
Iako nakon secesije 90-ih nijedna od bivših republika nije punopravni član
Pokreta, već u njegovom radu sudjeluju, prema prilici kao promatrači ili gosti,
Beogradu je pripala čast, da se povodom jubileja ove godine održi konferencija
na ministarskom nivou, na kojoj su prisustvovali i predstavnici nekadašnjih republika.
Gledano retrospektivno kroz pola stoljeća Pokreta i uspoređujući, pred
očima nam se otvara uvid u sve promjene, koje su kroz to vrijeme nastale.
Pokret nesvrstanih je nažalost danas izgubio nekadašnji utjecaj. Posebno je deprimirajuća
slika, na jugoslavenskom prostoru. Nekadašnje republike, a danas
„vazalne“ države izgubile su nekadašnji suverenitet. Jedne su se već priklonile
svjetskim moćnicima, dok druge (jedva) čekaju da to učine. Međutim tok povijesti
se ne da zaustaviti, ideja nezavisnosti i slobode ostaje kao trajna inspiracija,
a na ljudima je da stvore uvjete za ostvarenje tog cilja.