Zavod Međunarodna Mreža antifašista (MMA), koji smo osnovali u prosincu 2024. godine predstavnici Slovenaca, Hrvata i Talijana, dobrovoljna je, samostalna, neprofitna udruga fizičkih i pravnih osoba koje djeluju na području očuvanja povijesne istine, sjećanja na antifašističku borbu i vrijednosti narodnooslobodilačke borbe. Osnovani smo s ciljem da, uslijed sve većeg širenja oblika govora mržnje, netolerancije i pokušaja revizije povijesnih činjenica, mobiliziramo stručnu i laičku javnost za očuvanje vrijednosti i nasljeđa antifašizma u suvremenom svijetu.
MMA sa zabrinutošću reagira na nedavnu polemiku vezanu uz jugoslavenske zastave izložene u povijesnoj zgradi na Verdijevom Korzu u Gorici, stoga želimo u vezi s navedenim simbolima predstaviti stručne povijesne činjenice i naglasiti važnost očuvanja vjerodostojnog povijesnog sjećanja. Jugoslavenske zastave, koje su se pojavile kao sastavni dio umjetničkog prikaza povodom nadolazećeg 80. jubileja oslobođenja Gorice, predstavljaju legitimni simbol sjećanja na borce IX. korpusa, koji su grad oslobodili od nacifašističke okupacije.
Te zastave nisu samo politički amblem, već su povijesno dokumentirano bile prisutne u Gorici tijekom oslobođenja u svibnju 1945. i dio su europske antifašističke baštine. Zabrinjavajuće je promatrati selektivni povijesni revizionizam, koji se očituje u dvostrukim mjerilima pri razmatranju povijesnih simbola.
Dok se polemizira o prisutnosti jugoslavenskih zastava, koje predstavljaju simbol oslobođenja, istovremeno se nekritički prihvaćaju simboli postrojbi poput Desete MAS – dokazane kolaboracionističke formacije koja je surađivala s nacističkom Njemačkom. Povijesno je nedvojbeno dokumentirano da su te jedinice u rujnu 1943. aktivno sudjelovale u pripajanju primorskog teritorija Trećem Reichu i u provođenju racija, čija je posljedica bila, između ostalog, deportacija većine goričke židovske zajednice u nacističke koncentracijske logore.
Statistički podaci svjedoče o tragičnim posljedicama, jer je od 201 člana židovske zajednice, koji su živjeli u Gorici prije uvođenja rasnih zakona, na kraju rata ostalo samo 12.
Povijesne činjenice vezane uz oslobođenje Gorice jasne su i temelje se na primarnim izvorima. U narodnooslobodilačkoj borbi sudjelovali su kako slovenski tako i talijanski antifašisti. U IX. korpusu XXXI. divizije aktivno su djelovale talijanske brigade, među njima 156. brigada “Bruno Buozzi”, 157. brigada “Guido Picelli” i 158. Brigada “Antonio Gramsci”. Ta međunarodna suradnja u antifašističkoj borbi predstavlja temelj suvremenog europskog identiteta i njegovih vrijednosti.
Jugoslavenska zastava s crvenom zvijezdom međunarodno je priznati simbol antifašističkog otpora i dio je kolektivnog sjećanja na oslobođenje Europe. Ravnopravna je sa svim drugim zastavama savezničkih snaga koje su porazile nacizam i fašizam. Pod tom zastavom nisu se borili samo jugoslavenski narodi, već i brojni talijanski antifašisti, koji su u njoj vidjeli simbol otpora protiv totalitarizma.
Poslijeratno razdoblje Europe izgrađeno je na jasnoj antifašističkoj orijentaciji. Utemeljiteljski dokumenti europskog povezivanja nedvosmisleno izražavaju predanost sprječavanju ponavljanja povijesnih strahota koje je prouzročio fašizam. Antifašizam nije samo politička opcija, već temeljni konsenzus demokratskih društava iz kojeg je proizašao suvremeni europski identitet.
Nakon razmatranja nedavnog događaja u Gorici i sadržaja otvorenog pisma kolektiva Agorè, koje objašnjava povijesni kontekst pronalaska i izložbe jugoslavenskih zastava, pozivamo na znanstveno utemeljenu interpretaciju povijesnih događaja.
Izložba zastava, koje su pronađene u nekadašnjoj zgradi Općine Gorica i koje su povijesno dokumentirani dio goričke prošlosti, predstavlja legitimni oblik očuvanja kolektivnog sjećanja. Istinski suživot među narodima, koji bi se trebao utjeloviti u Europskoj prijestolnici kulture GO!2025, može se temeljiti isključivo na poštenom suočavanju s poviješću, uz odbacivanje svake relativizacije ili, još gore, veličanja totalitarnih režima i njihovih suradnika.
U tom je kontekstu duboko proturječna odluka goričke općinske uprave koja je u studenom 2024. potvrdila počasno građanstvo Benitu Mussoliniju, dodijeljeno prije stotinu godina – čin koji je u očitoj suprotnosti s antifašističkim načelima na kojima počivaju i Europa i Talijanska Republika, kao i s vrijednostima uključivanja i međukulturnog dijaloga koje proklamira GO!2025.
U vrijeme kada se Europa suočava s usponom neofašističkih pokreta, ustrajanje na povijesnoj istini i antifašističkim vrijednostima još je važnije. “Nikad više rata” i “Nikad više fašizma” nisu samo parole, već obaveza prema budućim generacijama da se tragična povijest nikada više ne bi ponovila.
Za Međunarodnu Mrežu antifašista,
Jadranka Šturm Kocjan
Sežana, 2. travnja 2025.