Umro je ANTE JELASKA u 96. godini – znameniti splitski bard, vrsni kazališni redatelj i komediograf, borac narodnooslobodilačke borbe u koju je stupio u najranijoj mladosti, splitski antifašist koji je svoj svjetonazor aktivno i otvoreno iskazivao. Šjor Tonči, kako su ga mnogi Splićani od milja zvali, bio je živa enciklopedija burnih događaja koji su protutnjali njegovim životom, ovim gradom I njegovom Dalmacijom.  Umro je u 96 godini u svom Splitu, u ulici koja se nekoć zvala Partizanskom.

Rođen je u Splitu 20. srpnja 1925., gimnaziju završava u rodnom gradu, a diplomira 1950. pri Zemaljskoj glumačkoj školi u Zagrebu.

Politički aktivizam započeo je kao mladi SKOJ-evac 1941. godine u otporu fašističkoj okupaciji Splita i Dalmacije, kada su nam htjeli uništiti identitet i ostvariti totalnu talijanizaciju okupiranog zavičaja. Početkom 1942., biva uhapšen pa u istrazi prolazi poznati crnokošuljaški tretman, kao i suđenje na zloglasnom Tribunale speziale della Dalmazia u Šibeniku. Sve je izdržao bez ikakvog pada i priznanja, ne ugrozivši nikoga, pa je zadržan u zatvoru te je u Parmi odležao pune dvije godine do pada Italije. Vraća se za kratko u Split kojeg okupiraju Nijemci pa napušta grad i odlazi u partizane, priključuje se 4. splitskoj dalmatinskoj brigadi s kojom se borio od Biokova i Livanjskog polja preko Velebita sve do Trsta. Po oslobođenju, obrazuje se u Splitu i Zagrebu te se profesionalno posvećuje kazalištu kao redatelj. Ante Jelaska je prije svega veliko poštovanje ovoga grada zaslužio kao vrsni profesionalac svoga posla stekavši temelje u zemaljskoj glumačkoj školi u Zagrebu. Član je HNK u Splitu sve do umirovljenja 1988. Postavljao je djela P. Budaka – Mećava, M. Ogrizovića – Hasanaginica, C. Goldonija – Ribarske svađe, N.V. Gogolja – Ženidba, P. Kanavelića – Šimun Dunudrilo, M. Matkovića – Heraklo, I. Brešana – Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, M. Smoje – Ća je pusta Londra …, M. Uvodića – Libar Marka Uvodića Splićanina, I. Tijardović – Mala Floramye. Režirao je na splitskom ljetu, objavljivao napise u dramaturgiji, slikarstvu i pjesništvu.

Dolaskom tzv. demokratskih promjena 90-tih ne miri se retrogradnim i konzervativnim promjenama društva, među prvima je inicijator otpora tim procesima te izrasta i sve više postaje, kroz mnoge članke, izjave i brojne javne nastupe, simbolom otvorenog i neprikrivenog otpora svim oblicima kvaziznanstvene revizije događaja i rezultata narodne borbe za slobodu, društveni progres i život dostojan čovjeka. Postaje angažirani antifašist koji se bori protiv desničarskog revizionizma povijesti i ustašijanja u sadašnjosti. Tako je iz njegovog pera potekla rijeka članaka koja teče sve do današnjih dana, uz brojne intervjue o ratnim zbivanjima, ali i današnjici, brutalno razobličava sve one snage koje danas uporno pokušavaju dokazati nedokazivo: da je antifašistička NOB-a i poslijeratna socijalistička izgradnja, samo zato što su je vodili komunisti, antihrvatska borba „totalitarnog režima“, patološki ga izjednačavajući s nacifašističkim, zločinačkim totalitarnim režimima. Svojom izrazitom osobnošću i neformalnim pristupom izražavanja svog protesta na sramni odnos društva prema prošlosti, ali jednako tako i na trenutna društvena zbivanja, služeći se postupcima na granici ekscesa, navlači gnjev mnogih, od razularenih profašista, do poltroniziranih intelektualaca koji su do jučer slovili progresivnim. Tako je u tom novom režiranju svojih igrokaza ubadao duboko i bolno, gotovo iznenadio zgranute redare i uzvanike, Jedan od tih primjera stvaranja „bolje prošlosti“ je lažljivi štandarac na splitskoj Pjaci, koji na jarbolu ponosno vijori zastavom, a na postolju, na kojemu su uklesani važniji datumi gradske povijesti – sramno prešućuje oslobođenje Splita od fašističke okupacije. Jelaska je na to demonstrativno reagirao upisujući flomasterom, uz postojeće datume na štandarcu, i onaj najvažniji – 26. 10. 1944. OSLOBOĐEN SPLIT OD FAŠIZMA – zaradivši gotovo policijsku intervenciju. Govoreći u ime Društva „Josip Broz Tito“, čiji je član, izjavio je: „U to vrijeme Split je imao 40.000 stanovnika, a 15.000 ih je bilo u partizanima. Kad nas danas vidim ovdje znam da ovo nije slavlje već – komemoracija!”

U drugom intervjuu kazuje: “Bez ikakve patetike, Split je bio grad heroj! Dani Narodnooslobodilačke borbe u Splitu najslavniji su dani njegova dva milenija duge povijesti, a troipolgodišnja patnja njegovih stanovnika jednaka je epidemijama kuge u minulim stoljećima… Ne mislim da je moja uloga u NOB-u bila herojska, bio sam samo mali kotačić u tom sistemu, no ipak sam ponosan na držanje sebe i svojih drugova pred fašističkim mučiteljima koji od nas nisu izvukli ni rič. Nisu nas slomili. Nikoga više nema. A i ja sam pred zidom. Bili smo uspravna generacija ponosne mladosti. Sanjara. Genetski incident evolucije.“

Poznata je i ona njegova uzrečica: „Za vrijeme okupacije fašista bio sam antifašist, a u slobodi to nije bilo potrebno. Ali sada sam opet antifašist, jer je fašizam opet digao glavu.”

Ante Jelaska, čovjek koji je visoko i ponosno držao baklju antifašizma zadnja tri desetljeća, posebno u Splitu i u Dalmaciji, izlažući se stigmatizaciji sredine, čovjek koji je titansku snagu crpio iz svog nepokolebljivog uvjerenja, dosljedan svojim idealima humanizma, slobode, ravnopravnosti i jednakosti među ljudima, svojom iskrenošću, srdačan i izravan, okuplja mnoge ljude koji ga vole i iskreno poštuju.

Ante Jelaska je prije dvije godine dobio Nagradu grada Splita za životno djelo. „Ima puno ljudi koji su ovdje danas i jednako je zaslužuju. Da se ja ne osjećam neugodno, dajte je kasnije drugima. Svima ponovite to i neka se vidi da je naš Split grad kulture“ – kazao je Jelaska tada.

Prošle godine je dobio i nagradu EN FACE-ANFAS.

Od samog nastanka SRP-a, aktivno podržava rad partije, a na poziv predsjednika, pokojnog prof. dr. Stipe Šuvara, postaje članom Savjeta SRP-a. Učestvuje na mnogim tribinama, komemoracijama i prigodnim obilježavanjima datuma iz narodne borbe koje partija organizira, a 2001. učestvuje na lokalnim izborima za vijećnike Gradskog vijeća Splita kao nosioc SRP-ove liste.

Socijalistička radnička partija, iz dubokog poštovanja i velike zahvalnosti prema drugu Anti Jelaski, krajem 2018. godine, proglašava ga počasnim članom Socijalističke radničke partije Hrvatske.

Neka ti je vječna slava i veliko hvala dragi druže Ante Jelaska!