KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU SRP
Mjesto održavanja: Umag
Vrijeme održavanja: 2. II 2013.
Tema: Golf u Istri

Sva događanja vezana uz planove o golfu u proteklom desetljeću protkana su i povezana nevidljivim kapilarnim nitima, koji povezuju interese, nezdrave ambicije i hedonističke želje vladajuće oligarhije i njihovih partnera koji pripadaju investicijskim i građevinskim krugovima, a na uštrb širokih slojeva stanovništva. Posebno štetna posljedica realizacije zamišljenih planova, odnosi se na moguće narušavanje prirodne ravnoteže ambijenta na koje se planovi odnose.

Na osnovu dostupnih informacija Istra je u ovom trenutku najugroženija oblast,a to ćemo argumentirano obrazložit.
Prema tzv. Analizi okvirnih mogućnosti razvoja golfa Istarske županije, ambicije i želje trenutno završavaju sa kvotom od 23, slovima dvadeset i tri golf igrališta.
Krenuti ćemo sa osnovnim parametrom, odnos površine prostora i broja golf terena.
On je u slučaju Istre:
1 igralište/122 〖km〗^2. To znači kada bismo istru imaginativno raspodijelili koordinatama, u svakom pravokutniku 12x10km nalazilo bi se po jedno golf igralište.
Drugi parametar je odnos broja stanovnika i broja golf terena, on iznosi 1 igralište/9000 približno.
Koliki je broj golfera u Istri neznamo, niti nam je to bitno, pa taj parametar nećemo koristiti.
Usporedbe radi podastrijet ćemo nekoliko primjera kako to izgleda u drugim zemljama, na osnovu podataka iz 2010. Godine.

Država Br. golfera Br. igrališta Pov./igralištu 〖km〗^2 Br.stan/igralištu
NJemačka 600.000 700 510 117.000
Italija 100.000 269 1.120 216.000
Francuska 410.000 574 950 112.000
Belgija 53.200 29 1.050 132.000
Madžarska 2.500 13 7.150 762.000
Austrija 104.500 151 5.500 54.500

Sličan odnos je i za ostale zemlje u Evropi, iz čega je vidljivo da je gustoća zamišljenih golf terena u Istri u odnosu na njenu površinu četiri puta veća nego u Njemačkoj, skoro deset puta veća nego u Italiji, osam puta veća nego u francuskoj i Belgiji pedeset i devet puta veća nego u Madžarskoj i , četrdeset i osam puta veća nego u Austriji.
Ako uzmemo odnos broja stanovnika na jedno igralište onda je razlika još drastičnija. Dakle Istra je u tom pogledu unikum u Evropi.

Iz toga derivira čitav niz negativnih posljedica egzistencijalnog karaktera. Prije svega tu spada devastacija poljoprivrednih površina upotrebljivih za proizvodnju hrane, koja može biti plasirana u istarskom turizmu, kao što se to u prošlosti radilo. Zatim ovi su projekti paravan za daljnju apartmanizaciju i betonizaciju ambijenta. Za održavanje terena koriste se velike količine kemijskih sredstava, koje zagađuju tlo i pod površinu, odnosno podzemne vode.

I sad prelazimo u područje znanstvene fantastike, a to je potrebna količina vode za sva ta igrališta. Prema standardima WWF-a, Svjetskog fonda za zaštitu prirode, za navodnjavanje golf terena potrošnja vode je 6.500-10.000 m3/ha godišnje. Znajući da golf tereni obuhvaćaju 80-150 ha aproksimativno dolazimo do potrošnje od oko 1.000.000 m3/igralištu godišnje, što odgovara potrošnji grada od 12.000 stanovnika.

Potrošnja vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina je cca tri puta manja od potrošnje za održavanje trave na golf terenima, 2.000-3.000 m3/ha godišnje. Budući se u Istri navodnjava cca 1,5% poljoprivrednih površina, onda bi količina vode koja bi se koristila za navodnjavanje golf terena, omogućila da se navodnjava 6% obradivih površina.

Postojeća golf igrališta u Istri koriste vodu iz vodoopskrbne mreže. Ovogodišnja suša već je poremetila opskrbu vodom u neposrednoj okolici golf igrališta na Crvenom Vrhu, kada je zbog redukcije vode tvrtka koja upravlja golf igralištem izbušila bušotine u neposrednoj blizini lokve-izvora, sa koje mještani okolnih naselja koriste vodu od pamtivijeka.

Naravno tvorci Analize okvirnih mogućnosti razvoja golfa istarske županije, da bi amortizirali zanimanje javnosti o uticaju projekta na okolinu, nude građanima Istre velike brojke, tako se govori o 500,000.000 eura investicija i otvaranju 700 radnih mjesta, što bi trebao biti mamac za neupućene. Još je njemački propagator Šrepfnel uveo pojam velikih brojki. Naime on je zastupao tezu da narod treba obasipat idejama i planovima o velikim stvarima, jer narod voli čuti ono što mu godi.
Radna mjesta o kojima je riječ mogu biti pretežno uslužnog karaktera, što ne jača već slabi klasnu svijest radnika i njegovu organizacionu kvalitetu.

Širenje golf igrališta prati još jedan kuriozum, a to su anti-golf pokreti u svijetu. Sjedište svjetske organizacije je u Japanu, gdje je i osnovana. Slični pokreti koji bi bili usmjereni protiv izgradnje drugih sportskih objekata nisu zabilježeni, što ukazuje da ljudi ne vide u njima opasnost po okolinu kao što je ona koju predstavljaju golf tereni. Čak je i u Ujedinjenim narodima Međunarodna organizacija rada ILO 2001. godine navela kako „Realizacija golf igrališta u mnogim je državama prouzrokovala pravu katastrofu“.
Zabrinjava nas podatak da se na javnu raspravu na ovu temu odazove svega 12 građana, kao ovaj tjedan u Poreču. Ali nas ohrabruje klima koja je stvorena u Dubrovniku, sa ciljem zaštite i očuvanja Srđa.

Stoga Socijalistička radnička partija u potpunosti podržava zahtjeve dubrovčana, kojima se pridružila i struka, o održavanju referenduma, što treba biti pokazatelj i nama u Istri. Zato pozivamo građane Istre da se odupru ovome štetnom trendu.