Prije 81 godine, točnije 7. 10. 1943., u vrijeme najžešćih ratnih operacija, s namjerom stvaranja jače vojne formacije sposobne pariranju snažnim jedinicama Wehrmachta i domaćih izdajnika, a u pripremi konačnog oslobođenja zemlje, formiran je 8. DALMATINSKI KORPUS NOVJ, kasnije proglašen udarnim, od 4 divizije: 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije, nastalih od 13 partizanskih odreda.
Pri formiranju, 8. korpus imao je ukupno 13.049 boraca, a do kraja rata je narastao na 45.524 borca i komandnog osoblja sa 150 topova i 35 tenkova. Brojčano i po vatrenoj moći bio je najjači korpus u NOVJ, koji je naredbom Vrhovnog štaba NOV i POJ od 24. 10. 1943. u svom sastavu privremeno imao i Mornaricu NOVJ-a.
Vicko Krstulović bio je prvi komandant 8. korpusa, od 23. 12. 1943., Pavle Ilić Veljko a, zatim Vlado Ćetković, narodni heroj, do pogibije, a od 31. 10. 1944. general Petar Drapšin, narodni heroj. Politički komesari korpusa bili su Ivan Kukoč, do 25. 1. 1944., i Boško Šiljegović, narodni heroj.
Svoj slavni ratni put 8. dalmatinski korpus ostvario je djelujući na širem području Dalmacije, Like i Hercegovine te priobalju u borbi s jakim i dobro opremljenim njemačkim divizijama, kao i ustaško-domobranskim i četničkim snagama od zime 1943./44., a zatim 1944. godine, gdje sudjeluje u obrani Visa te u obrani maršala Tita prilikom desanta na Drvar.
Žestoka ofenziva partizanskih jedinica u oslobađanju zemlje, čiju glavninu čine borci 8. dalmatinskog korpusa, započinje naredbom Vrhovnog komandanta od 7. 9. 1944. i smotrom 1. dalmatinske proleterske brigade na viškoj obali 12. 9. 1944, kada je Tito izgovorio poznato “Tuđe nećemo – svoje ne damo!”
Korpus je u toku nekoliko mjeseci teških i krvavih borbi oslobodio Dalmaciju od okupatora i domaćih izdajnika. U prvoj fazi oslobođeni su otoci uz učešće Mornarice NOVJ koja je imala 500 boraca, a akcijama 26. divizije prometnice i veći gradovi uzduž Dalmacije od kraja 1944. Tako je 18. 10. oslobođen Dubrovnik, 22. 10. Makarska, 26. 10. Split, zatim 3. 11. Šibenik i Trogir, kao i sva mjesta Dalmatinske Zagore te, konačno, velikom bitkom i Knin 3. 12. 1944., bitkom u kojoj se 8. korpus pokazao sposobnim tući elitne njemačke snage koje su bile potpuno razbijene i uništene. O žestini borbe kazuju brojni mrtvi i ranjeni s obje strane, kao i činjenica da je nakon teškog poraza njemačka formacija brisana s popisa jedinica Wehrmachta.
Daljnje oslobađanje priobalja je nastavljeno Riječko-tršćanskom operacijom, dok je dio jedinica vodio borbe u Sloveniji i završetak rata dočekao u području Koruške – Celovac (Austrija).
Za postignute uspjehe nakon Kninske bitke, 10. 12. 1944., 8. korpus je pohvaljen od Vrhovnog komandanta NOV i POJ, maršala Josipa Broza Tita, a naredbom Generalštaba JA od 1. 3. 1945. ulazi u sastav 4. armije JA.
Velikim pobjedama i velikim žrtvama, dalmatinski partizani dali su značajan doprinos oslobođenju zemlje, vraćanju oduzetih teritorija te ukupnoj pobjedi nad fašizmom na jugoslavenskom ratištu, na što su ponosni svi dalmatinski borci i većina žitelja Dalmacije.
Vječna slava Titovim partizanima!
7. 10. 2024.
Socijalistička radnička partija Hrvatske