SOCIJALIZAM NA KLUPI

Uvodno smatram potrebnim spomenuti da je 2012. godine pri pulskom sveučilištu „Juraj Dobrila“, grupa mladih povjesničara osnovala Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, jedini takve vrste u Hrvatskoj. Centar okuplja i umrežava znanstvenike različitih područja društvenih znanosti koji dijele zanimanje za istraživanje razdoblja socijalizma i postsocijalizma te  socijalističke ideologije, teorije i prakse.

Uzevši u obzir da je sam pojam socijalizma i svega što je u vezi s njime na jugoslavenskom prostoru nakon secesije 90-ih stigmatizirano i doslovce protjerano iz javnog diskursa, inicijativa mladih povjesničara koji su realizirali projekt vrijedna je svake pohvale.

Centar je od svog osnivanja do danas, osim redovitih djelatnosti koje predviđa struka, održao nekoliko tribina, predavanja i javnih nastupa. Između ostalog, valja istaknuti dva znanstvena skupa radnog naziva „Socijalizam na klupi“. Prvi je održan decembra 2013. godine, a drugi od 1. do 3. oktobra ove godine s temom „Socijalizam: izgradnja i razgradnja“, čime se željelo povezati socijalistička i postsocijalistička iskustva u Evropi i Jugoslaviji. Nastupi su održani u pet sekcija istovremeno, a skupu je ukupno prijavljeno 136 izlaganja. Iako je skup bio javno objavljen i bio je slobodan pristup, primijećen je tek mali broj promatrača izvan znanstvenih krugova.

Iako su izlagači nastojali ostaviti utisak objektivnog nastupa u okvirima struke, sama interpretacija je ponekad koristila postsocijalističke stereotipe. Tako, na primjer, za socijalističko razdoblje se pretežno koristio termin „režim“, a za kapitalističko „demokracija“. Također, često se zanemaruje distinkcija između socijalističkog društvenog uređenja i komunizma, što je imanentno uličnoj interpretaciji, ali bi trebalo biti strano znanstvenoj.  Vremena za postavljanje pitanja ili komentara bilo je malo, a primjedbe izvan akademske zajednice uglavnom su se odnosile na interpretaciju određenih pojava i događanja u društvu.

Generalno gledano, na skupu su nastupili ljudi koji su o socijalizmu čitali, istraživali arhive i učili, ali su ga, s obzirom na svoju dob, relativno malo živjeli, a kod nas živi još znatan broj ljudi koji su socijalizam izgrađivali i postigli epohalne rezultate. Njihovo uključivanje u buduće projekte i interakcija s mladom garniturom znanstvenika ne bi derogirala stručnu razinu skupa, a, uz veće prisustvo školske i studentske populacije ovakve bi projekte obogatilo, jer su podaci o poznavanju srednjoškolske generacije novije povijesti porazni. Prema rezultatima najnovije ankete 3/4 maturanata ne smatra da je NDH bila fašistička, 73% ne zna tko je aktualni premjer – uz četiri ponuđena imena, a 81% ne zna koja je koalicija na vlasti.

Vladimir Kapuralin,

predsjednik Socijalističke radničke partije Hrvatske