Dana 22. 4. 1870. u Simbirsku rođen je Vladimir Iljič Lenjin, ruski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist, vođa Velike oktobarske socijalističke revolucije 1917. u Rusiji, osnivač prve Komunističke partije i Kominterne, utemeljitelj Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike i Sovjetskoga Saveza. Uz Marxa, svakako najveće ime marksizma i jedan od najvećih umova koje je svijet ikada imao. Revolucionar koji je postao vječna inspiracija svim progresivnim snagama čovječanstva.

Lenjin je govorio:

„Sloboda u kapitalističkom društvu uvijek ostaje ista kao u antičkoj Grčkoj: sloboda za robovlasnike!”

„Dajte mi četiri godine da educiram djecu i sjeme koje tada posijem nikada neće biti iščupano iz korijena!“

Lenjin o klasnoj borbi u „Država i revolucija“:

„Glavno u Marxovu učenju je klasna borba. Tako se govori i piše vrlo često. Ali to nije točno. A iz te netočnosti redovno proizlazi oportunističko unakazivanje marksizma, njegovo falsificiranje u duhu prihvatljivosti za buržoaziju. Jer učenje o klasnoj borbi, koje nije stvorio Marx, nego buržoazija prije Магха, prihvatljivo je, uopće govoreći, i za buržoaziju. Tko priznaje samo klasnu borbu, taj još nije marksist, taj može još uvijek ostajati u granicama buržoaskog mišljenja i buržoaske politike. Ograničavati marksizam na učenje o klasnoj borbi znači krnjiti ga, unakazivati ga, svoditi ga na ono što je prihvatljivo i za buržoaziju. Marksist je samo onaj tko proširuje priznavanje klasne borbe do priznavanja diktature proletarijata.“