Javni nastup uz fašistička obilježja u Evropi u današnje vrijeme, osim u Ukrajini, u kojoj je u toku oružani sukob u kojemu se na ukrajinskoj strani bore jedinice i pojedinci s eksplicitno nacističkim obilježjima, pojavnost je još samo u Hrvatskoj, u svojoj ustaškoj inačici. S time da je to u Hrvatskoj kontinuirana praksa već dvadeset i osam godina nakon završetka građanskog rata, a trideset i tri godine nakon kontrarevolucije i secesije, u čemu su te snage odigrale radikalan posao. Usporedbe radi, nezamislivo je da bi se dvadeset i osam godina nakon završetka II. svjetskog rata u Njemačkoj ili Italiji u javnosti pojavila nacistička i fašistička obilježja ili manifestacije. U Hrvatskoj je to sastavni dio svakodnevnice u svim segmentima društva.
Buru u javnosti ovih dana izazvala je ilustracija plakata za obilježavanje ovogodišnjeg Dana sjećanja u Vukovaru, kojeg je predstavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Na plakatu je jasno istaknuto karakteristično slovu „U“. Na kritike je Penava odgovorio kako „one koje to smeta ne dolaze u Vukovar“. Iz toga jasno derivira tko su „oni“ koji bi trebali doći. Dodatno je tenzije na razinu sukoba digla samovoljna, nelegalna i nasilnička namjera pripadnika Domovinskog pokreta i HOS-ovaca da spriječe polaganje vijenca u Dunav za sve stradale od strane SDSS-a, zbog čega su oni od toga odustali.
Nije to prvi put, da ulica diktira obilježavanje u Vukovaru. Neslaganja je bilo i do sada, a najbizarniji primjer je onaj iz 2013. godine kada je ulica, do tada nezabilježenom intrigom, ponizila i uvrijedila kompletno državno vodstvo, na čelu s predsjednikom države, premijerom i kompletnim državnim protokolom, prepriječivši im put ka mjestu komemoracije, primoravši ih da čekaju na začelju.
Politika građanskih partija nije u trideset i tri godine riješila problem, već ga alimentira jer od tih mračnih snaga zavisi. Stoga će on biti prisutan sve do pojave novih radikalnih promjena na klasnoj osnovi.
17. XI. 2023.
Vladimir Kapuralin