Split 1998.: Ante Jelaska, Stipe Šuvar i Ranko Adorić
Dana 29. 6. 2004., prije osamnaest godina, u Zagrebu je umro prof. dr. Stipe Šuvar. Stipe Šuvar je bio istaknuti političar, sveučilišni profesor i cijenjeni demograf, urednik lista „Hrvatska ljevica“ te osnivač i prvi predsjednik Socijalističke radničke partije Hrvatske. U svom radu, jedan je od kadrova čvrsto na liniji partije. Bio je istaknuti funkcioner SKJ i član Predsjedništva Jugoslavije u zadnjem sazivu.
Nakon tzv. tranzicije u Hrvatskoj 90-ih, Stipe Šuvar se politički ponovno aktivira. 25. listopada 1997. godine u Zagrebu, uz zvuke himne i Internacionale, s grupom komunista i antifašista osniva Socijalističku radničku partiju Hrvatske – SRP koja ga bira za svog prvog predsjednika. Svjestan svih opasnosti nepovoljne društvene klime i animoziteta stvaranog od politike, medija pa sve do ulice prema svemu što je disalo progresivno, komunistički, socijalistički, antifašistički, znao je reći da će biti gromobran partije . Kao takav je i doživio mnoge verbalne prijetnje pa i fizičke te je zbog nekih bio i hospitaliziran. O svojoj programski suvremeno zamišljenoj socijalističkoj partiji (SRP) , koja na izborima ne postiže značajnije rezultate, Stipe Šuvar u brojnim nastupima i tekstovima te razgovorima za medije tvrdio je da će njeno vrijeme tek doći kada se „izživi nacionalizam i na dnevni red dođu razvojna i socijalna pitanja“.
Stipe Šuvar imao je brojne pristaše, ali i protivnike. Preferirao je borbu argumentima, zastupao je tezu „knjigom na knjigu“, što su mu priznavali i najžešći oponenti koji se nikada nisu slagali s njegovim socijalističkim idejama.
O sebi je znao reći: „Da kažem i za sebe da sam uvijek živio samo od jedne plaće, da nisam imao nekretnina, da sa suprugom još i danas otplaćujem društveni stan koji smo dobili pred tri decenije. Ni jedan funkcioner iz bivše SFRJ, pa ni Tito, nije potomcima ostavio u vlasništvo ni tvornice, ni dvorce, ni jahte.“
Drugom prigodom je izjavio: „Na istoj sam strani na kojoj sam i bio. To ne znači da i sam ne uviđam da neke ideje, do kojih je i meni bilo stalo, bespovratno pripadaju prošlosti. No, čovječanstvo i dalje ostaje suočeno s izborom između vječnog kapitalizma i mogućeg socijalizma, u okviru zrenja epohe moderne. Za mene osobno nije bilo i nema kolebanja: ili biti ljevičar u smislu opredjeljenja za socijalistički univerzum koji ipak nailazi, ili – ne biti!“
Iza Stipe Šuvara, kao ministra kulture Socijalističke Republike Hrvatske, ostala je brojna i vrijedna kulturna baština koja govori da je više učinio nego mnogi ministri prije i poslije njega. U deset godina realizirano je nekoliko utjecajnih projekata: Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, gradnje nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Muzeja Mimara, Državnog arhiva, Galerije Klovićevi dvori te reforma školstva. Šuvar je autor „Bijele knjige“ u kojoj analizira političke tendencije u umjetničkom stvaralaštvu, a i mnogih knjiga poput „Društvene promjene i djelovanje komunista u selu“, „Samoupravljanje i druge alternative“, „Socijalizam i nacije“, „Hrvatski karusel“ i dr.
Ostavši do kraja dosljedan borbi za samoupravni socijalizam i zajedništvo južnoslavenskih naroda na ovim prostorima, Stipe Šuvar bio je posljednji aktivni graditelj društva u kojem je većina ljudi živjela bolje i sretnije. S njim je otišla i jedna cijela epoha.
Stipe Šuvara će njegovi partijski drugovi, prijatelji i mnogi građani, pa i oni koji ga nisu voljeli, trajno pamtiti kao čovjeka koji se borio za čovjeka i nikad ga neće zaboraviti.
Split, 29. 6. 2022.
Ranko Adorić,
predsjednik SRP-a