Dana 04. 10. 2013. umro je u 103. godini života vijetnamski general Võ Nguyên Giáp, legendarni vojskovođa koj je porazio francusku i američku vojsku.
General Giap rođen je 25. 08. 1911. u pokrajini Quang Binh u centralnom Vijetnamu, u tadašnjoj Francuskoj Indokini. Njegova je obitelj dugo vremena sudjelovala u antikolonijalnom pokretu tako da je 1919. otac generala Giapa uhapšen i ubrzo umire u francuskom kolonijalnom zatvoru, a njegova sestra je isto tako uhapšena i umire nekoliko dana nakon puštanja iz zatvora. Giap već u učeničkim danima sudjeluje u antikolonijalnim protestima, biva izbačen iz škole i s 13 godina priključuje se jednoj revolucionarnoj marksističkoj grupi.
Godine 1930. uhapšen je i proveo je godinu dana u zatvoru zbog sudjelovanja u studentskim protestima. Nakon izlaska iz zatvora 1931. g. priključuje se novoformiranoj Komunističkoj Partiji Indokine. Godine 1938. diplomira političke znanosti, počinje raditi kao učitelj povijesti i novinar te se ženi sa svojom prvom ženom Nguyen Thi Minh Giang s kojom ubrzo dobiva kćer. U tom razdoblju osniva nekoliko ilegalnih novina, piše za njih i proučava vojnu literaturu. Godine 1939. francuske vlasti zabranjuju komunističku partiju i rukovodstvo naređuje Giapu da ode u Kinu i pridruži se Ho Chi Minhu.
Odmah nakon njegovog odlaska, njegova žena biva uhapšena i osuđena na 15 godina zatvora u kojem ubrzo umire ostavljajući njihovu kćer njenim roditeljima. U Kini Giap uči kineski jezik i proučava djelovanje Komunističke Partije Kine. 1941. g. KP Indokine osniva Viet Minh (Oslobodilačku Frontu Vijetnama), a Giap postaje njen glavni obavještajac s ciljem uspostave revolucionarne baze na sjeveru zemlje.
Sljedeće godine vraća se u Vijetnam s četrdesetak drugova i uspostavlja u zemlji prve baze Viet Minha koje do kraja 1943. narastaju na nekoliko stotina boraca. U 9. mj. 1944. KP Indokine donosi odluku o osnivanju Narodnooslobodilačke vojske Vijetnama, a Giap postaje njen prvi komandant. Ho mu naređuje osnivanje prve jedinice za “oružanu propagandu” u 12. mj. To je bila prva jedinica nove vojske koja se sastojala od 31 muškarca i 3 žene. Glavna oružja su im bila 17 pušaka i 14 sto godina starih pušaka ostraguša. Ubrzo nakon formiranja jedinica kreće u prve uspješne napade na nekoliko stanica kolaboracionističke francuske vojske. U jednom od tih napada Giap biva ozbiljnije ranjen u nogu. Snage Viet Minha su jačale tako da su do 4. mj. 1945. g. brojale oko 5000 boraca.
U tom razdoblju, američki OSS (preteća CIA-e) počinje obučavati 200 odabranih Giapovih boraca koji će 20 godina kasnije činiti srž komandnog kadra Vijetnamske Narodne Armije u borbi protiv SAD-a. S tom vojskom, Giap 28. 08. 1945. g. ulazi u Hanoi i 5 dana kasnije Ho Chi Minh proglašava Demokratsku Republiku Vijetnam u kojoj Giap postaje ministar unutarnjih poslova, a ubrzo nakon toga ministar obrane.
Usprkos svim diplomatskim pokušajima da Vijetnam održi svoju neovisnost, Francuska ubrzo počinje slati svoju vojsku s ciljem vraćanja kontrole nad nekadašnjom kolonijom. Već nekoliko dana nakon proglašenja neovisnosti, počinju oružani sukobi koji prerastaju u otvoreni rat nakon francuskog bombardiranja lučkog grada Haiphonga 23. 10. 1945. g.
Nakon 9 godina rata, očajni Francuzi pokušavaju zadržati kontrolu tako što stvaraju jaku vojnu bazu u izoliranom području zvanom Ðiện Biên Phủ početkom 1954. General Giap tu donosi svoju najčuveniju odluku – da uništi (tada već glavni) francuski garnizon. Vijetnamska pobjeda u toj krvavoj bitki koja je trajala manje od 2 mjeseca, a označila je povijesnu prekretnicu za sve narode porobljene kolonijalizmom i imperijalizmom.Samo 6 mjeseci nakon te pobjede, u Alžiru počinje narodni ustanak protiv Francuske vlasti.
General Giap nastavio je rukovoditi vojskom tada novonastalog Sjevernog Vijetnama i od nje stvorio dovoljno jaku snagu da se suprotstavi korumpiranim kapitalističkim vlastima Južnog Vijetnama, Laosa i Kambodže te njihovim američkim mentorima u ratu koji je trajao skoro 20 godina i odnio oko 4 000 000 života u Vijetnamu, Laosu i Kambodži.
Giap je ostao ministar obrane do 1980. g. te organizirao intervenciju u Kambodži protiv vlasti Crvenih Kmera i obranu Vijetnama u ratu protiv Kine 1979.g. Ppotpredsjednik vlade bio je do umirovljenja 1991. Umro je 04.10.2013. u Centralnoj Vojnoj Bolnici u Hanoju u kojoj je boravio od 2009. Zahvaljujući izdržljivosti i odlučnosti naroda pod mudrim rukovodstvom Komunističke Partije Vijetnama i njenog vođe Ho Chi Minha i ključnom ulogom generala Võ Nguyên Giápa, vijetnamski je narod ostvario pobjedu kakvu će zauvijek pamtiti svi potlačeni na svijetu izborivši se za svoju samostalnost, jedinstvo i socijalizam.
Võ Nguyên Giáp ostat će zauvijek zapamćen kao jedan od najvažnijih revolucionara i boraca za slobodu i socijalizam!
Võ Nguyên Giáp, bác luôn sống mãi! (Võ Nguyên Giáp živi vječno!)
Davor Rakić
Član predsjedništva Socijalističke Radničke Partije Hrvatske