Prenosimo tekst Zeitung der Arbeit, glasila naše sestrinske Partije rada Austrije, autorice drugarice Renate Koppe, sekretarice za međunarodne odnose Njemačke komunističke partije.(DKP) povodom ponovljenog zaoštravanja sukoba u Donbasu.
Napadi na Donbas
Autorica: Renate Koppe, Sekretarica za međunarodne odnose Njemačke komunističke partije (DKP)
Dok se na Zapadu govori da Ruska Federacija vodi agresivnu politiku prema Ukrajini i trenutno koncentrira postrojbe na svojoj granici, stvarna agresija dolazi sa strane koja ju provodi od puča u Ukrajini 2014. godine.
Lugansk / Donjeck / Kijev / Moskva. Ukrajinska vlada već sedam godina ratuje protiv Donbasa, otkako su ljudi koji tamo žive odbili prihvatiti puč 2014. godine od strane nacionalističkih i profašističkih snaga koje je podržao Zapad. Sredinom travnja, Ukrajina je napala Donbas topništvom i zračnim udarima , u svibnju – već u ratnim uvjetima – održani su referendumi o neovisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike, na kojima je izlaznost bila u izuzetno visokom broju.
Lokalne organizacije Komunističke partije Ukrajine bile su vrlo aktivno uključene u organizaciju referenduma te je kao rezultat njihovog djelovanja osnovana Komunistička partija Donjecke Narodne Republike u listopadu 2014. godine. Njihov predsjednik, Boris Litvinov, bio je predsjedavajući Vrhovnog sovjeta DNR-a do izbora u studenom 2014. Komunisti Donbasa dosljedno podržavaju uspostavljanje državnosti republika i vrlo su aktivni, na primjer u školama i na sveučilištima, čak i ako se bore i suočavaju s preprekama prilikom sudjelovanja izborima i pristupu službenim medijima. U posljednje dvije godine, KP DNR-a izgradili su strukturu u obliku saveza s lijevim domoljubnim organizacijama, koji također programski djeluju u suradnji s lokalnim znanstvenicima. KP DNR kritizira nedostatak dosljednosti vlade DNR-a u ekonomskoj politici. Država mora igrati jaču ulogu u gospodarstvu, nacionalizirati oduzete tvrtke, a bivšim tvrtkama ukrajinskih oligarha mora izravno upravljati država, a ne – kako to često biva – putem ruskih korporacija. Komunisti DNR-a također vide objektivne probleme gospodarskog razvoja, i to ne samo zbog ekonomske blokade od strane Ukrajine i razaranja uzrokovanih ratom, već i prepreka u suradnji s Rusijom zbog nepriznavanja republike.
Cijena rata su smrt mnogih i uništavanje domova, industrije i infrastrukture
„Drugog sporazuma iz Minska“, sklopljenog u veljači 2015.,nakon značajnih poraza ukrajinskih oružanih snaga i uz posredovanje Rusije, Francuske i SR Njemačke, Ukrajina se nikada nije držala, a čak ni sporazumi o prekidu vatre nikada nisu trajali duže od jednog dana. Rat je koštao i još uvijek košta brojne smrtne slučajeve, uništavanja domova, industrije i infrastrukture.
Ključna točka sporazuma su bilateralni pregovori između sukobljenih strana Ukrajine i Donbasa, koje Kijev, uz potporu Zapada, konstantno odbija uz obrazloženje da sporazumi nisu provedivi. Sa stajališta ukrajinskog nacionalističkog vodstva to je razumljivo, jer sporazumi predviđaju, kao posljednji korak, prijenos granica Donbasa od Ukrajine na Rusku Federaciju, ali tek nakon ustavnog utvrđivanja posebnog statusa Donbasa, kojim se predviđa vlastita vanjska, unutarnja i ekonomska politika, vlastiti pravosudni sustav i vlastite vojne formacije.
Komunisti DNR-a podržavaju pregovarački proces, ali odbijaju ostanak Donbasa unutar Ukrajine, a taj stav nije daleko od službenog stava Narodnih republika. Oni također naglašavaju da je Minsk (Sporazum) način uspostave mirnog suživota s Ukrajinom.
Podrška KPRF-a
Komuniste DNR-a podržava Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF) koja od 2014. godine odlučno zahtijeva da Ruska Federacija prizna Narodne republike Donbasa. KPRF je od početka i politički i praktično podržavao Narodne Republike i njihove vlade.
Ukrajinska agresija na Donbas, koja se pojačava posljednjih tjedana i koju politički i vojno podržavaju SAD i NATO, krije rizik od ponovljenih snažnijih sukoba. Već sada redovito uzrokuje smrt i ozljede, uključujući i kod civilnog stanovništva. Ruska vlada upozorila je Ukrajinu na „vojne avanture“ koje bi natjerale Rusiju da brani svoje građane u Donbasu. Više od 420.000 stanovnika Donbasa sada je dobilo rusko državljanstvo, što pozdravljaju i KPRF i komunisti Donbasa.
S obzirom na zaoštrenu situaciju, KP DNR pozvao je bratske partije na solidarnost. Treći međunarodni antifašistički forum planiran je za svibanj, ali kao videokonferencija, s obzirom na epidemiju izazvanu virusom Covid-19.
(Ruševine međunarodnog aerodrome u Donjecku, izvor Zeitung der Arbeit)
U znak solidarnosti sa KP DNR, članovi SRP i MS istaknuli su poruku “Stop NATO agresiji na Donbas” kod spomenika u Spomen-parku Dotrščina u Zagrebu.