Na potezu Sankt-Peterburg/Lenjingrad-Moskva, održan je, u organizaciji Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), čitav niz političkih i kulturnih događanja posvećenih obilježavanju 100-te godišnjice Velike Oktobarske socijalističke revolucije.
2. i 3. novembra u Sankt-Peterburgu, održane su cjelodnevne plenarne sjednice 19. redovite godišnje Međunarodne konferencije komunističkih i radničkih partija. Tema: „100. godišnjica Velike Oktobarske socijalističke revolucije: uzora komunističkim pokretu, revitalizacija borbe protiv imperijalističkih ratova, za mir i socijalizam“.
Konferenciji je nazočilo 138 delegacija iz 103 zemlje, sa svih kontinenata. S jugoslavenskog područja prisustvovale su, uz SRP iz Hrvatske, delegacije KP Makedonije, Komunisti Srbije i NKPJ iz Srbije – partije s kojima tradicionalno i prisno surađujemo.
Konferencija je otvorena pozdravnim govorom generalnog sekretara KPRF Genadija Zjuganova koji je, uz veliko oduševljenje i zadovoljstvo, pozdravio nazočne delegate ističući borbu za socijalizam i antiimeprijalističku borbu u današnjim uvjetima širom svijeta. Pročitana je i pozdravna poruka ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Svaka delegacija nazočnih partija imala je mogućnost izložiti pohvale Oktobarskoj revoluciji te reći ponešto o situaciji u vlastitoj zemlji uz prijedloge i taktike za djelovanje.
Za vrijeme cijelog boravka u Rusiji smo kao delegati SRP-a sretali razne delegacije iz svih djelova svijeta te su razmjenjivana korisna iskustva, planovi i buduća suradnja, u duhu solidarnosti i proleterskog internacionalizma.
Za napomenuti je da je domaćin sljedećeg 20-og sastanka KKE (Komunistička partija Grčke) -inače i inicijator okupljanja komunističkih i radničkih partija svijeta.
U javno kulturnom dijelu, boravak u Sankt- Peterburgu je sadržavao odlazak na vokalno-instrumentalnu predstavu posvećenu jubileju, koja je održana u prepunoj dvorani velike koncertne hale „Oktjabrskii“ u organizaciji CK KPRF Sankt-Peterburga i Lenjingradskog okruga. Slijedeći dan, organizirana je posjeta dvorcu Smolni u kojemu je 8. XI. 1917. objavljena pobjeda revolucije. Razgledali smo krstaricu „Aurora“ s koje je topovski hitac označio početak napada i zauzimanja Zimskog dvorca u noći sa 7. na 8. oktobra 1917., a danas ima ulogu broda-muzeja. Nakon toga, obiđen je Zimski dvorac – onaj dio koji se odnosi na revolucionarna događanja iz 1917. godine. U večernjim satima, delegati su uz pratnju domaćina otputovali u Moskvu.
Prvog dana boravka u Moskvi, 5. XI., položeni su vijenci i cvijeće na spomenik Neznanom junaku pod zidinama Kremlja . Zatim su položeni vijenci i cvijeće na Lenjinov mauzolej, a nakon toga razgledan je rezidencijalni dio Kremlja. Uvečer je, u velikoj koncertnoj hali „Lužinki“ pred 10-ak hiljada posjetioca iz Rusije i inozemstava, održana svečana akademija posvećena velikom jubileju.
6. XI., održan je Međunarodni forum Lijevih snaga „Oktobar 1917: prodor prema socijalizmu“.
7. XI., održana je završna svečanost: u prijepodnevnim satima, održana je na Crvenom trgu velika parada u znak sjećanja na događaj kada su 7. XI. 1941. godine, u toku rata, jedinice Crvene armije održale paradu povodom godišnjice Oktobarske revolucije – nakon čega su se vratile na front. Poslijepodne održana je glavna manifestacija: velika parada građana Rusije, inozemnih delegacija i velikog broja individualnih posjetilaca iz svih kontinenata. Parada je krenula od Puškinovog trga Tverskom ulicom do Trga Revolucije, u neposrednoj blizini Kremlja, gdje je su se prisutnima obratili predstavnici KPRF na čelu s generalnim sekretarom Grenadijem Zjuganovim. Kolona učesnika bila je duga. Točan broj učesnika nije moguće utvrditi, ali, prema subjektivnoj procjeni, vjerojatno je bilo preko 20.000 učesnika.
Bilo je to uistinu obilježavanje jubilarne godišnjice događaja koji je izmijenio sliku svijeta i pružio nadu obespravljenima i poniženima na univerzalnoj razini. Čulo se mnoštvo jezika i viđena je raznolika ikonografija. Osiguranje je bilo veliko ali nepotrebno, jer je cijeli tok događaja protekao je mirno i dostojanstveno i nije bilo nikakvih provokacija. Valja napomenuti da se to odvijalo za radnog vremena. Zaposleni u trgovinama i uredima, pored kojih se kolona kretala, promatrali su mimohod sa zanimanjem i, moglo bi se reći, simpatijom.
Za kraj se ovim putem još jednom želimo zahvaliti domaćinu, KPRF, na odličnoj organizaciji i izvanrednom gostoprimstvu.
U nastavku možete pročitati govor našeg druga Vladimira Kapuralina na 19. sastanku radničkih i komunističkih partija svijeta.
U Moskvi 7. XI. 2017.
Delegati SRP-a
Vladimir Kapuralin
Kristofor Štokić
INTERVENCIJA NA KONFERENCIJI KOMUNISTIČKIH I RADNIČKIH PARTIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA 100-te GODIŠNJICE VELIKE OKTOBARSKE SOCIJALISTIČKE REVOLUCIJE
- SANKT-PETRBURG
Dragi drugarice i drugovi,
dozvolite mi da se prije svega zahvalim KPRF na trudu uloženom na organizaciji ovog važnog skupa i na pozivu koji nam je upućen. Čast i zadovoljstvo mi je da vas sve skupa pozdravim u ime SRP-a, u ime koordinacije KP i RP s jugoslavenskog prostora i u svoje lično ime.
Velika oktobarska socijalistička revolucija bila je, ako zanemarimo Parišku komunu, prvi uspješno ostvareni projekt utopijske vizije koji je nudio obespravljenom, poniženom i izrabljivanom proletarijatu mogućnost da skine izrabljivačke okove i uspostavi prvu radničku državu u ljudskoj povijesti.
Taj je događaj potakao velika revolucionarna gibanja i u drugim dijelovima Evrope koja su nažalost okrutno ugušena. Ubrzao je i usmjerio događanja u radničkom pokretu i bio poticaj osnivanju brojnih komunističkih partija, neposredno nakon Oktobarske revolucije i završetka I svjetskog rata, širom svijeta. Zanos s kojima su prihvaćene nove ideje potvrđuje i primjer s područja s kojeg dolazim kada je KP Jugoslavije na parlamentarnim izborima 1921. godine, nakon samo dvije godine od osnivanja, izašla kao treća partija po broju osvojenih glasova, ali je neposredno nakon toga zabranjena.
Rezultati koji su postignuti u području privrede, industrijalizacije, znanosti, kulture, sporta i ostalih segmenata društva, u odnosu na intenzitet i tempo, te pravo obrazovanja i medicinske zaštite za svih u prvoj zemlji socijalizma, možemo smatrat epohalnima i do tada nezabilježenima. Eliminirana je nezaposlenost čime je ispunjeno osnovno ljudsko pravo na rad. Mlada Sovjetska država našla se uskoro u vrtlogu II. svjetskog rata iz kojeg je izašla kao pobjednik i koja je za tu Veliku pobjedu i slom nacizma dala najveći doprinos i podnijela najveće ljudske i materijalne žrtve.
Na međunarodnom planu, SSSR i ostale socijalističke zemlje, proizašle nakon II. svjetskog rata ili vlastitim revolucijama, bile su podsticaj i nadahnuće sindikalnim i radničkim pokretima u kapitalističkim zemljama u borbi za veća socijalna i materijalna prava koje kapitalisti nisu mogli ignorirati. SSSR, a, u granicama svojih mogućnosti, i ostale socijalističke zemlje u praksi su pokazale internacionalističku solidarnost pomažući revolucionarne i oslobodilačke pokrete i antikolonijalnu borbu za neovisnost.
Nakon tektonskih društveno političkih promjena 90-ih u kojima je srušen socijalizam u istočnoj Evropi, došlo je do restauracije kapitalizma, ali podjele na razvijeni centar i nerazvijenu periferiju ostale su i dalje. U postsocijalističkim zemljama, naročito onima u kojima su za vrijeme rata bili snažni kvislinški pokreti poput Hrvatske, došlo je i do jačanja desnih snaga pa i onih ekstremnih, klerofašističkih. U Hrvatskoj je nakon kontrarevolucije i građanskog rata došlo do snažne fašizacije javnog prostora u vidu ustaške ideologije prema kojoj su vlasti benevolentne. Revidira se povijest, pobjednici se proglašavaju zločincima, socijalizam se stigmatizira i negiraju se svi njegovi rezultati, poražene okupatorove marionete se svrstava na pravednu stranu, a na ulicama glavnog grada Zagreba još uvijek se na ulici spaljuju novine.
Ali 90-ih se nije dogodilo čudo – dogodila se povijest koju nismo očekivali i za koju mi nismo bili spremni i sada se nalazimo na početku, ali sve je to dijalektika i dio revolucije koja ne prestaje niti kad dođe do zastoja.
Kapitalizam – naš protivnik – nije uspio riješiti potrebe čovječanstva i danas je od tog cilja udaljeniji nego u vrijeme svoga početka pred dva stoljeća. On danas nije samo izrabljivački sistem, već i duboko destruktivan, što znači da uništava životvornost ljudi i životne sredine koju pretvara u mrtvu materiju radi ostvarivanja profita. Dalje, kapitalizam je danas jedini društveni sistem u povijesti koji je u stanju uništit čovječanstvo. I to ne samo vojnim sredstvima, već i uništenjem životne sredine i životvornih resursa. To znači da borbu protiv njega moramo iz esencijalne sfere proširit na egzistencijalnu.
Naš put prema socijalizmu se nastavlja, to je put koji su pred jednim stoljećem ovdje krenuli radnici, seljaci, vojnici, muškarci i žene. Za čovječanstvo ne postoji alternativa, jer ona može biti samo barbarstvo.
Neka je vječna slava, čast i hvala svim revolucionarima svijeta.
Neka je vječna slava, čast i hvala Vladimiru Iljićč Uljanovu – Lenjinu, predvodniku velike Oktobarske socijalističke revolucije
Zahvaljujem na pažnji.
U Sankt-Peterburgu, 2. XI. 2017.
Vladimir Kapuralin